Dubravka - Ivan Gundulić

Kratak sadržaj:

Glavni okvir radnje bavi se pričom o ljubavi  dvoje mladih. Ona se odvija u vrijeme sreće i blagostanja, u Dubrovniku. Djelo opisuje jednu staru priču Dubrovačke tradicije koja glasi da se na dan svetkovine Sv. Vlaha vjenčaju najbolji i najljepši par pastira i pastirice. Tako je ove godine stigao red na Dubravku i Miljenka. Miljenko želi zaprositi ruku lijepe vile Dubravke, no izrazito je nesiguran. Sve što ga tišti ispriča pastiru Ljubmiru koji sluša njegovo žaljenje i pokušava ga stišati. S druge strane, puni samopouzdanja, stari Gorštak i Divjak, smatraju da bi prelijepa Dubravka mogla odabrati upravo njih za svoje buduće supružnike. Njih dvojica svojom neobjektivnošću i nespretnošću izazivaju svojim nadanjima smijeh okoline. Idiličnost priče, smijeh i radost, kvari starac Ljubdrag. On svojom pričom o starim vremenima govori kako se u Dubravi prije živjelo dobro, pošteno i veselo. U sadašnje, njihovo vrijeme, smatra satiri se brinu samo kako će dobro jesti i piti te koje će srce vile osvojiti. U toj namjeri su toliko ustrajni da se ne susprezaju i od krađe. Pastirica Sonja našla se oči u oči obračunati s kradljivcima, a radnje se smiruje u trećem činu kada se satiri preruše i takvi odlaze na pir. O tome kome će pripasti lijepa vila Dubravka odlučit će suci. Ubrzo, pastir Ljubdrag dolazi s viješću kako su suci podmićeni i kako je njezina ruka obećana starom i ružnom Grdanu. Miljenko osjeća golemo razočaranje i odluči se osvetiti. No, u posljednji trenutak pravda je zadovoljena. Kada je Grdan stupio u crkvu prilikom vjenčanja s Dubravkom, bogovi su izrazili svoje nezadovoljstvom sklapanjem ovog braka. U tom trenutku oni tresu tlo i gase vatru u žrtveniku. Dubravka je vraćena Miljenku, a cijelom Dubravom nastupi opće veselje i pjesma uz slavlje.

Karakterizacija likova:

Miljenko - Dobar i pobožan. Brine se o svome stadu, ali isto tako spreman je i Dubravki pružiti svu ljubav koja joj je potrebna. Nekim čudom dospio je za njene gozbe na sav glas, ali to je kasnije ispravljeno i proglašen je najboljim pastirom. Uza ove njegove vrline on je i pošten i osjećajan a to možemo zaključiti iz petog prizora drugog čina u kojemu starica Pelinka savjetuje Miljenku da se Dubravci približi darovima, ali on to odbija i ističe da se do ljepote i ljubavi ide čistim srcem, a ne punom vrećicom.

Dubravka - Dobra pastirica, vodi ostale vile, njezina je prirodna ljepota, a dobrota uzor ostalima, simbolizira Dubrovačku republiku.

Grdan - Ružan, nepošten, bogat starac. Piščev stav već se vidi iz imena kojemu je dao. Negativan je lik, a njegova negativnost najviše dolazi do izražaja kad podmićuje Vijeće. Grdan simbolizira nepoštene ljude koji prevarom žele doći na vlast.

Starac ribar - Bjegunac iz primorja koje nije slobodno. Dolazi u slobodnu Dubravu.

Divjak i Gorštak - Oni su satiri (mitološka bića). Ružni, nespretni, nerealni, izazivaju smijeh.

Ljubdrag - Starac, pastir. Lik kojem je glavni zadatak podsjećati na stara dobra vremena kada se u Dubravi živjelo pošteno i radosno.

Mjesto radnje: Dubrovnik

Vrijeme radnje: 1628. godina na dan sv. Vlaha

Bilješka o piscu:

Ivan Gundulić, rodio se 1589. godine u Dubrovniku, gdje je i umro 1638. godine. Bio je član jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u Dubrovniku. Školovao se isključivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u to vrijeme u Dubrovniku počeli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja katoličke obnove. Obavljao je različite dužnosti u državnoj upravi, i to kao član Velikog vijeća, Vijeća umoljenih (senat) i Malog vijeća (vlada). Književnim radom Gundulić se bavio tijekom cijelog života. Nakon mladenačkih ljubavnih i melodramskih književnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio “ozrelijim” temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su njegova tri najvažnija dijela: Dubravka (1628.) - pastirska drama, Suze sina razmetnoga (1621.) - refleksivna poema, te Osman (1621. – 1638.) - ep. Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj književnosti, te su istovremeno i na razini suvremenih dostignuća u književnosti europskog baroka.