Ana Karenjina - Lav Nikolajevič Tolstoj

Kratak sadržaj:

Roman govori istovremeno o dve ljubavne priče. Srećan brak Levina i tragična afera grofa Vronskog i Ane Karenjine. Levin je plemić i zemljoposednik koji je zaljubljen u Kiti, dok je ona zaljubljena u Vronskog. Kada je Levin zaprosio Kiti ona ga je odbila, nadajući se da će Vronski zaprositi nju. Nakon odbijanja Levin napušta Moskvu i odlazi na selo. Na jednom balu Vronski se zaljubljuje u Anu Karenjinu, a Kiti zbog boli i tuge odlazi u inostranstvo na liječenje, gde stvara nova poznanstva i oporavlja se od nesrećne ljubavi. Nakon povratka u Rusiju Levin ponovo prosi Kiti, ali ona ovaj put prihvata. Njihov brak je bio stabilan iako je bilo povremenih neslaganja. Rađa sina Dimitrija.  Levin je nakon venčanja prolazio kroz vrlo teško razdoblje iz kojeg je našao izlaz u veri u Boga. Ana je udata za Alekseja Karenjina. On je državni službenik. Njihov odnosje korektan, ali bez ljubavi. Nakon bala Vronski je otvoreno izrekao svoju ljubav Ani. Ona napušta Moskvu, ali Levin je sledi. Ana i Levin viđaju se svaki dan i ljudi su počeli širiti glasine. Aleksej
uplašen zbog skandala moli Anu da prikrije vezu, ali ga ona i dalje nastavlja viđati. Ostaje u drugom stanju i to saopštava Vronskom pre jedne konjičke trke. Na putu kući Ana priznaje mužu svoju vezu, braneći svoju ljubav. Aleksej želi sačuvati svoj brak, ali ne želi da Ana prima Vronskog u kuću. Prilikom porođaja došlo je do komplikacija i Ana na ivici smrti moli muža za oproštaj. On oprašta i Ani i Vronskom i prihvata dete. Ana raskida sa mužem, a on joj namerno ne želi dati sina. Ana, Vronski i devojčica odlaze u inostranstvo. Bili su srećni neko vreme, ali Anina čežnja za sinom ih vraća nazad u Moskvu. Ana i Vronski pokušavaju ući u visoko društvo. Levin je rado viđen, ali Ana doživljava javnu osudu. Povlače se na selo gde vode luksuzan život. Levin insistira da se Ana rastavi od Alekseja, ali on to odbija zbog religioznih načela. Ana sve više kažnjava Vronskog za odvojenost od svoga sina, upada u histerična stanja, a noću uzima morfijum. Na kraju teškog razdoblja baca se pod voz. Nakon toga Vronski se prijavljuje za odlazak u Srbiju u srpsko-turski rat.

Bilješka o piscu:

Lav Nikolajevič Tolstoj (1828-1910) potiče iz plemićke porodice koja se ponosila dugim rodoslovnim stablom. Rođen je u Tulskoj grofoviji (guberniji) na posjedu Jasna Poljana. Još u djetinjstvu je dobro naučio francuski, a poznavao je i druge svjetske jezike. Ovaj ruski romansijer i mislilac se ubraja u red najvećih umova u svjetskoj književnosti. Njegovi romani "Rat i mir" i"Ana Karenjina" su najveći evropski realistički romani. I dok "Rat i mir" mnogi smatraju nacionalnom epopejom prožetom rodoljubljem i hrabrošću Rusa, "Ana Karenjina" je roman u koji je u većoj mjeri pretočena Tolstojeva svakodnevica. Tolstoj je bio čovjek nemirnog duha, učestvovao je u ratovima i odavao se kocki i piću. Poslije ženidbe, osnovao je mnogobrojnu porodicu u jasnoj Poljani i počeo je sprovoditi sopstvene reforme u gospodarenju. S godinama je u njemu sve više sazrijevala zamisao da mora napustiti sve, što je i učinio krajem oktobra 1910. godine u 82-oj godini života. Na putu se razbolio od upale pluća i umro je na maloj željeznickoj stanici Astapovo (danas Lav Tolstoj).

Djela: autobiografska trilogija - Djetinjstvo, Dječaštvo, Mladost; Sevastopoljske priče, Rat i mir, Ana Karenjina, Smrt Ivana Iljiča, Vlast tame, Vaskrsenje.