Čuvaj se senjske ruke - August Šenoa
Kratak sadržaj:
Lijepa šesnaestogodišnja Dume u svojoj kući u Vrbniku
na otoku Krku napeto iščekuje dolazak udvarača, talijanskog plemića Vittorija
Barbara koji ju je bio isprosio. Smiruje ju stara tetka savjetujući je da
pristane na udaju jer je Mlečić ugledan i bogat, no Dume za to ne želi ni čuti.
Oluja na moru bjesni, Vittorio dolazi sa svojom pratnjom po djevojku a kad ga
ona srdito odbije, povrijeđeni plemić nasrće na nju. Dume bježi niz strme
stijene prema moru. Mlečići je proganjaju, no u olujnom nevremenu iskrsava
uskočka lađa i pred zaprepaštenim progoniteljima iz lađe iskače snažni senjski
vojvoda Juriša Orlović i odnosi im ispred nosa prestravljenu djevojku. Senjski uskoci postali su Mlečanima trn u oku i Mlečani
nastoje svim silama zatrti svoje neprijatelje. Pod izgovorom da sprječavaju |
gusarenje, zatvorili su sve prilaze Senju s morske strane. S kopna na , uskoke
vrebaju Turci, a austrijske vlasti ništa ne poduzimaju da j zaštite svoje
područje. Uskoci kao branitelji svog područja već dugo nisu od Beča dobili
plaću za svoju vojnu službu, a od Mlečana ne mogu isplovljavati na more i
trgovati pa je stanje u gradu postalo vrlo teško. Saznaje se da ih Beč
namjerava raseliti. Najugledniji Senjani sastaju se u krčmi Crnog Nike tražeći
izlaz iz teške situacije. Na sastanak dospijeva i Juriša Orlović pošto je svoju
odabranicu Dumu sklonio u kuću uglednog plemića Martina Posedarića. Istodobno u Senj dolazi novi biskup Marko Antun de Dominis,
čovjek hrvatskog porijekla, ali veliki pristaša Mlečana. K njemu, kao i vjerskom
čelniku Senja, dolazi senjski kapetan i zapovjednik svih uskočkih postrojbi
Danilo Barbo tražeći savjet kako da se Senj spasi od strašnih mletačkih
pritisaka i optužbi. De Dominis mu obećava pomoć, zove na sastanak najuglednije
Senjane, a zapravo nastoji iskorijeniti uskoke. Kad Barbo napusti biskupa,
dolazi biskupov doušnik i mletački službenik Antonio preobučen u fratra i
izvještava ga što je sve čuo u krčmi kod Crnog Nike, nabrajajući mu sve ugledne
Senjane koji su tamo vijećali. Na zakazani sastanak s de Dominisom dolaze ugledni Senjani.
I dok se oni žale na mletačke postupke, pred njihovim očima Mlečani potapljaju
lađu punu žena i djece. Biskup ih uspijeva smiriti i obećava da će Senjani
uskoro moći mirno ploviti i trgovati. Poslije toga de Deminis potajno odlazi u
Veneciju zajedno s doušnikom i mletačkim službenikom Antonijem Capogrossom.
Tamo se sastaje s članovima državnog poglavarstva i dogovara da će Mlečani
preko svojih diplomatskih veza isposlovati da za vojnog zapovjednika Senja dođe
okrutni zapovjednik u slovenskim pokrajinama, barun Josip Rabata. Tajanstveni redovnik Ciprijano prisili doušnika Antonija da
mu ispripovijeda što se događalo na tajnom sastanku de Dominisa i Mlečana i o
tome izvijesti Senjane. U kući Martina Posedarića događaju se značajne stvari
za tu obitelj. Mladi plemić Đuro Daničić prosi Martinovu kćerku Klaru.
Blagoslov im daje slijepa Klarina baka Lucija i poklanja Klari obiteljski
zlatni križ. Senjani su uskoro saznali kakav je čovjek Rabata i da ga se
treba čuvati, a posebno ga mrzi kapetan Barbo kojemu je Rabata učinio veliko
zlo još dok je s njim zajedno službovao. Ipak nisu uspjeli spriječiti njegov
dolazak. Uz pomoć de Dominisa i mletačke mornarice Rabata dolazi u Senj. Prije
dolaska vojske mnogi su Senjani pobjegli iz grada i skrivaju se po okolnim
brdima predvođeni Jurišom Orlovićem. Tajanstveni Ciprijano nije uspio
nagovoriti de Dominisa da ne radi protiv Senjana. U Senju počinje Rabatin teror. Pretresaju se kuće, pojedini
uskoci izručuju se mletačkim vlastima koje ih ili vješaju ili šalju na galije,
a i sam Rabata daje objesiti neke Senjane da bi zaplašio puk. Danilo Barbo
zahtijeva od Rabate da prestane s terorom, no ovaj ga smjenjuje s položaja
kapetana. Rabata je sazvao najuglednije Senjane i onda dao ubiti Martina
Posedarića i ledeničkog plemića Marka Margitića te njihove odsječene glave
istaknuo na vrata tvrđave. Očajna Martinova majka, slijepa starica Lucija,
dolazi pred Rabatu i proklinje ga, a ovaj bijesan smišlja daljnja ubojstva.
Vittorio Barbaro sada je u Rabatinoj službi i planira kako će uz njegovu pomoć
raseliti uskoke i uhvatiti Jurišu Orlovića da mu se osveti zbog Dume koja se
udala za svog osloboditelja. Izdajica među uskocima, pijanac Bogdanić, na
prijevaru je ubio Crnog Niku i odao mjesto gdje se skriva Dume. Kod Dume se
skriva i Juriša. Neka im žena ipak dojavljuje da su otkriveni. Dume sakriva
Jurišu u podrum. Dolazi Vittorio s vojskom, sve pretražuju no ne uspijevaju
naći Jurišu. Ovaj poslije ubija izdajicu Bogdanića i bježi iz Senja. Rabata je organizirao iseljavanje uskoka koji pred njegovim
očima i jakom vojskom napuštaju grad, odlazeći prema Otočcu, Brinju i Prozori u
Lici. De Dominis blagosilja Senjane koji napuštaju svoja ognjišta, a narod ga
mrzi znajući da je to zapravo njegovo djelo. Barbo odlazi u Graz nadvojvodi
Ferdinandu gdje razotkriva pravo lice Josipa Rabate i njegovo šurovanje s
Mlečanima. Nadvojvoda obećava da će se Rabati suditi za zločine. Za ovo saznaju
Rabata i de Dominis i nije im jasno zašto nadvojvoda osuđuje raseljavanje
uskoka kad je to austrijska politika prešutno dogovorila s Mlečanima. Zadnjih dana 1601. u senjskoj tvrđavi događaju se neobične
stvari. Uskoci koji su bili raseljeni iznenada se vraćaju predvođeni Jurišom
Orlovićem. Rabata zatvara Orlovića, no uskoci provaljuju vrata na tvrđavi ovaj
put predvođeni Dumom i plemićem Pavlom Milovčićem. Antonio Capogrosso
organizira otpor, no biva potisnut. Đuro Daničić oslobađa Jurišu. U okršaju je
ubijen Rabata i njegova je glava odmah istaknuta nad vratima tvrđave. Ubijen je
i Antonio Capogrosso koji se skrivao u dimnjaku. Uskoci traže de Dominisa, no
ovaj je pobjegao prije okršaja. Godinu dana poslije ovih događaja, u kući
Posedarićevoj, vjenčavaju se Đuro Daničić i Klara. De Dominis je postao
splitski nadbiskup, nije kažnjen za djelovanje protiv vlastitog naroda, ali je
zato 1614. izopćen iz crkve, a njegovo je tijelo iskopano i javno zapaljeno na
trgu u Rimu zajedno s njegovim knjigama jer je crkva otkrila da je radio protiv
svoje vlastite vjere. Propala je Mletačka Republika, odavno su nestali hrabri
senjski vitezovi, ali je u narodu ostala pjesma o njihovu junaštvu: Čuvaj se
senjske ruke.
Bilješka o piscu :
August Šenoa je rođen 1838. godine u Zagrebu, gdje u burnim
godinama ilirskog preporoda provodi djetinjstvo. U doba njegova odrastanja, na
političkom planu se zbivaju mnoge promjene, koje utječu kako na Hrvatsku tako i
na njega. Otac mu je bio dvorski slastičar, čeh, a majka, mađarica. Gimnaziju
je pohađao u Pragu i Zagrebu. U 22. godini piše svoje prvo djelo dopis U
zlatnom Pragu. S obzirom na to da je već tada bio poznat kao panslavist, nije
se mogao dalje školovati. Njegova najveća djela su; Kameni svatovi, Zlatarovo
zlato, Prijan Lovro, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke, Diogenes, Prosjak
Luka, Mladi gospodin… Umro je mlad 1881. godine u Zagrebu, nesretan što je
ostavio mnogo nezapočetih i nezavršenih djela. Doba od 1871. do 1881. godine
naziva se šenoinim dobom.
Mjesto radnje : Vrbnik na otoku Krku, Venecija, Senj, Orlovo Gnijezdo,
Gradec (Grac)
Vrijeme radnje : 1600., 1601. i 1614. godine
0 komentari